PERCEPCIJA TEMELJNOG (BAZIČNOG) DOHOTKA S OBZIROM NA NEKE SOCIODEMOGRAFSKE ZNAČAJKE NA PROSTORU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE -rezultati pilot istraživanja-. (Croatian)

Item request has been placed! ×
Item request cannot be made. ×
loading   Processing Request
  • Additional Information
    • Alternate Title:
      Perception of basic income in relation with some socio-demographic features in the area of Split-Dalmatia county. (English)
    • Abstract:
      As a measure of social policy, basic income represents monthly benefit unconditionally delivered by the state to all members of the society on individual basis, with the aim to secure provision of basic egsistential needs. Although the idea of basic income has long history, the concept recently became more important, particularly in the EU countries, with attempts of civic initiatives to raise the issue within the agenda of European Commission. Having in mind the lack of research in this area, particularly research on citizens' attitudes towards basic income and possibitlites to introduce it as a measure of social policy, the research was implemented with aim to explore some socio-demographic determinants of attitudes towards basic income and motivation for work. The pilot research was conducted in 2014 over sample of 247 respondents using Questionnaire of attitudes towards basic income and Questionnaire on socio-demographic features of respondents. The research results indicated relatively positive attitudes of respondents towards basic income, while at the same time the possibilities to introduce such a measure was estimated in less positive manner. In regard to the work motivation, majority of respondents expressed their willingness to continue to work even in the situation in which basic income would be introduced. [ABSTRACT FROM AUTHOR]
    • Abstract:
      Pod bezuvjetnim temeljnim (bazičnim) dohotkom, kao modelom socijalne politike, podrazumijeva se isplaćivanje određenog iznosa svim članovima društva, na individualnoj razini, bez ikakvog uvjetovanja od strane države, s ciljem osiguravanja sredstava za za dovoljenje osnovnih životnih potreba svakog člana društva. Iako je ideja o temeljnom dohotku vrlo stara, koncept se posljednjih godina aktualizirao, posebno u zemljama Europske unije, uz pokušaje građanskih inicijativa da implementacija temeljnog dohotka postane predmetom rasprave Europske komisije. S obzirom na uočeni nedostatak istraživanja na tom području, posebice istraživanja o stavovima građana prema temeljnom dohotku i mogućnostima uvođenja istog, provedeno je istraživanje s ciljem ispitivanja nekih sociodemografskih odrednica stavova prema temeljnom dohotku i motivaciji za rad. U pilot istraživanju, provedenom početkom 2014. godine, sudjelovalo je 247 sudionika, a primijenjeni su Upitnik stavova prema temeljnom dohotku i motivaciji za rad, te Upitnik općih sociodemografskih obilježja sudionika. Rezultati su pokazali umjereno pozitivne stavove sudionika prema konceptu temeljnog dohotka, dok je mogućnost implementacije istoga procijenjena negativnije. S obzirom na motivaciju za rad nakon eventualnog uvođenja temeljnog dohotka, većina sudionika je mišljenja da bi nastavili raditi bez obzira na uvođenje takvog modela. [ABSTRACT FROM AUTHOR]
    • Abstract:
      Copyright of Sociologija/Sociology: Journal of Sociology, Social Psychology & Social Anthropology is the property of MOD International and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)